UMA PAS BAUCAU

Email: [email protected]

I. Introdusaun

Haree ba faktus no kazu husi Violénsia oi-oin ne’ebé buras no akontese iha Timor Leste liu-liu iha Baucau (area rural), faktus husi Violénsia oi-oin ne’ebé (sempre) afeta ba feto, labarik no ema vulneravel sira no fó impaktu negativu ba família no komunidade. Halo ema moris la-igual no la-iha balansu moris nudar umana ho dignidade, ida ne’e tamba kultura patriarkál ne’ebé kesi metin iha ema nia moris hodi fó liu puder ba mane sira ne’ebé simu knáar hanesan xefe de família, husi ne’e mak dala barak ladun fó espasu ne’ebé balansu entre feto ho mane no dala barak liu la konsedera feto sira nia lian mesmu ke hanoin ne’e konstruktivu ba pasu ne’ebé bele dezenvolve sira nia moris iha família no komunidade.

Hanoin hirak ne’e mak presiza tau atensaun ida ne’ebé sistematiku no organizadu tuir esfórsu ne’e bele hamusu konklusaun ida ne’ebé bele minimiza no redus asaun sira ne’ebé ladun fó balansu iha aspetu igualidade jeneru, nune’e presiza duni tau konsiderasaun ida hodi kria inisiativa ida atu redus aktus ne’ebé mak komunidade sira mensiona durante ne’e. Wainhira iha Nasaun ida nia populasaun moris la iha balansu ho dignidade sei fó impaktu ne’ebé negativu no halo komunidade sira moris la harmonia iha família no komunidade, susar atu atinzi dezenvolvimentu nasional, no sei hamosu diskriminasaun. Husi razaun hirak ne’e mak presiza iha komitmentu ida atu lori prinsípiu ida ne’ebé ho promove direitus umanus ne’ebé sustentavel, efetivu no efisien.

Ho nune’e mak iha loron 12 de Juñu 2013 liu husi sorumutuk entre fóin sae sira ho hanoin ida hodi hamosu ideas no fóti desizaun kolektivu ba stabesele Organizasaun Uma Prontu Atu Servi bele fasilita komunidade tuir sira nesidades. Ideias hirak ne’e inklui ema Timor Oan balun ne’ebé ho hanoin pozitivu no interese komun ba dezenvolve organizasaun ida ne’e. Ba futuru organizasaun Uma Prontu Atu Servi nakloke-an ba parseiro hotu ne’ebé eziste iha Timor Leste, mantein no servisu tuir prinsípiu Seguru Akontabilidade Responsabilidade no Respeitu (SARR).

II. Vizaun no Misaun oranizasaun

Vizaun

1. Apoiu komunidade ba hasae sira nia konsiénsia hodi respeitu direitu feto no labarik.

2. Fasilita feto no labarik sira hodi bele asesu ba justisa ne’ebé justu no hasae dignidade umana.

3. Hakiak oportunidade ba feto no labarik hodi hetan asisténsia ida ne’ebé seguru, apropriadu no bele ajuda sira nia rehabilitasaun.

4. Fó apoiu ba feto no labarik sira hodi dezenvolve kapasidade, dezenvolve ekonomia uma kain no hadia kualidade moris iha futuru.

Misaun

1. Atu asegura dignidade feto no labarik ho asisténsia ne’ebé justu no seguru liu husi servisu Uma mahon ne’ebé profesional no adekuadu tuir padraun nasional.

2. Atu Komunidade respeitu no apoiu feto no labarik nia direitu no asesu ba justisa liu husi promosaun/ sosializasaun no rede servisu.

3. Atu ajuda prosesu rehabilitasaun ba vítima Violénsia Bazea ba Jeneru no hasae kualidade moris liu husi apoiu servisu ne’ebé apropriadu.

III. Programa

Organizasaun Uma PAS iha statute ne’ebe hatur ona hodi dezenvolve programa bazea ba planu strategia ne’ebe mak iha no bazea ba vizaun no misaun organizasaun nian.

1. Servisu apoiu Vítima

2. Referral

3. Re- integrasaun- Fóllow up vizitas

4. Kapasitasaun- Treinu Vokasional

5. Promosaun/ sosializasaun

6. Advokasia / rede servisu