ORGANIZASAUN ESPERANCA

Email: [email protected]

Profile Organizasaun Esperanca

Timor Leste hetan nia independencia iha tinan 2000, hanesan nasaun ida foin moris nasaun Timor komesa lao buka ho nia ain rasik, ita hotu hatene katak depois de ukun a’an timor komesa dezemvolve nia rai liu husi aspekto barak e aspeito ida mak bok a’an iha areas Saude no ita hotu mos hatene katak iha nasaun ida area saude mos tenki hola prte iha laran atu nune’e dezemvolve bele lao ho diak.

Hanesan nasaun independente presija oraganizaun hodi hadia parte aspektu hotu-hotu. Iha aspekto sira ne’e, aspekto ida ne’ebe’ urgente hodi responde mak aspektu saude kona ba kasu HIV. Tamba iha 2003 husi Miniterio de Saude identifica kasu HIV iha Timor Leste iha ona. Iha tinan 2003 iha ona familia ida nebe’e afeita ho Virus HIV, hahú iha tempo ne’e pesoal rasik involve a’an iha Organisasaun non-Govermentais ho naran CWS TL (Church World Service Timor Leste). Iha tempo ne’e hare ba Stigma ho Diskriminasaun nebe’e klean tebes iha area comunidade no husi pesoal Saude rasik no mos husi familia uma laran rasik.

Iha tinan 2004 wainhira hahu grupo Esperança seidauk iha staff maibe’ liu tiha ne’e, Esperança iha ona staff nain 3 ne’ebe’ hetan salariu, 10 volontariu la selu. Volontariu hirak ne’e nain 4 halao servisu iha Dili, nain 6 iha Municipiu sira mak hanesan Municipiu Maliana, Ermera, Liquisa, Covalima, Baucau no Aileu. Sira nia servisu iha Municipiu sira sai hanesan Vocal Point ba NGO Esperança. Hahú tinan 2004 too oras ne’e NGO Esperança hetan ona suporta iha parte sasan no orsamentu. Husi CWS ofereçe sala edifiçio ba Esperança hodi halao aktividdades atu bele too iha fatin sira no seluk tan.

Hare ba situasaun ne’ebe’ Esperança infrenta maka iha 2005, CWS TL servisu hamutuk ho Caritas Diosesana Dili, Timor- Aid, Miniterio Sosial de Solidaridade, Ministerio de Saude (FUNDU GLOBAL), CNCS-Timor Leste, CWSTL, Madre SspS. Ho ida ne’e EMHIV mos aumenta barak, maka iha tinan 2006 Organisasaun nebe servisu hamutuk ho EMHIV desidi hodi hili naran ba EMHIV, ho naran Grupo ESPERANÇA, grupo ida ne’e hodi halibur maluk sira ne’ebe’ moras ho HIV iha Timor Leste. Ho kontruibuisaun hotu ne’ebe’ grupo ne’e hetan ikus mai Esperança sai hanesan NGO local ida ne’ebe’ servisu no sai mahon ida ba ema ne’ebe’ moras ho HIV/SIDA iha Timor Leste. Ho sira nia kontribuisaun hodi fo suporta ba EMHIV ho hamenus Stigma ho Diskriminasaun nebe as no sempre akontese ba EMHIV.

Tinan 2009, Esperança hahú simu osan husi Ministeriu Solidaredade Sosial (MSS) ba apoio nutrisaun ba ODHA, halao visita ba uma ema sira ne’ebe’ ho moras HIV/AIDS, necessidades urgente ODHA no selu salariu staff nain 3.

NGO Esperança Timor Leste hanesan Organiasaun non Govermental ida ne’ebe’ servisu iha Programa koidadu no apoio tratamentu Edukasaun Prevensaun ba ema ho moras HIV/AIDS iha Timor Leste.

Esperança hari’i hodi tau matan ba ema ne’ebé hetan moras HIV no diskriminasaun, maka’as no halo maluk barak maka sai vulnerabel tebes iha komunidade nomós familia, hodi halo sira isola aan husi tratamentu, hodi konsume fali aimoruk tradisional, hodi halakon maluk sira nia vida, no oan sira moris mesak (orfanato).

Infeksaun HIV/SIDA laos halo sofremento deit ba individu, maibe ida ne afeita mos ba familia, no sosiedade Timor Leste. Konsekunsia ne’e hanesan problema ne’ebe presija ita hotu nia apoio iha area sistema koidadu & Suporta, tratamento, edukasaun prevensaun, Valiativu ba tempo badak, nomos tempo naruk ba ema moris ho HIV/SIDA iha Timor Leste.

Iha mos stigma no diskriminasaun husi ema nia liafuan oin-oin hanesan; Maromak kastigo ou malisan, nomos ema halimar ho sexu, malae nia moras, labele besik, duni sira sai husi komunidade, tenki izola iha fatin ketak, hapara husi Eskola, no servisu fatin.

Husi situasaun sira hanesan ne’ebe afeita halo ema hodi la simu realidade, no balu sai husi sira nia hela fatin, ba fali fatin seluk, balun subar aan to’o mate deit, balu halai lakon husi tratamento, hodi konsumu fali aimoruk tradisional, iha balu mak oho a’an.

Iha inicio hahú NGO Esperança, hasoru obstacols hanesan orasamentu, Sistema manajementu ne’ebe fraku, kapasidade ne’ebe’ la sufisiente atu desenha, halo planu no halao actividade monitoriasaun ida ne’ebe’ adequadu no avaliasaun kona ba sucessu.

Strutura Fundadores nain 9 nebe’e asina iha Ministerio Justica hodi sai Organizasaun nebe’e legal maka hanesan: Orlanda da Silva, Maria de Fatima da Costa, Inacio Maria Felgueiras Vasconselos, Hermenegilda Ferreira Soares, Daniel Marcal, Me.Idalia Tavares, Mateus da Silva, Bemvinda Mesquita da Costa, Domingas Maria Ximenes.

Iha Tinan 2011 Esperanca registo ba ONG Fontil, iha Tinan 2012 Esperanca registu iha Ministerio da Justisa sai ona ONG legal ida, hodi servisu iha programa Koidadu no Apoio ba EMA ho HIV/ AIDS iha Timor Leste.

Agora daduk numeru HIV/ AIDS, nebe’e maka registo iha Mnisterio Saude hamtuk pesoas 1,830, Tratamento pesoas 980, Organizasaun atende pesoas 427, (dadus total husi Tinan 2009-2022) ida ne’e sai preukupasaun boot ba ita hotu, liu-liu joven sira, tan ne’e presiza tau atensaun husi sociedade tomak.

Numeru HIV kada tinan aumenta, mate aumenta, Mal Nutrisaun Aumenta, osan laiha labarik sira para eskola tamba inan aman moras, laiha forsa atu buka osan sustenta familia, haruka oan sira ba eskola, no pior liu tan inan aman sira mate tiha hotu, oan sira sai orfanatu, laen sira mate tiha husik hela fen sira faluk, oan sira kiak, ida ne’e agora akontese tiha ona, no sei akontese tuir mai tan.

Maioria EMHIV barak mak la serviso tamba laiha kondisaun nebe diak no moras hela iha uma no Ospital.

Iha parte seluk kliente balu sira laiha uma, no sira hela ho familia, sira sente ofende tebes, tanba sira moras no laiha rendemento hodi sustenta lisuk uma laran.

Hare situasaun refere maka, Esperanca nee eziste hodi akumula situasaun maluk sira nian, no hakbesik liu ba maluk sira hodi hare sira iha uma, no halo entervensaun ba familia nebe sei stigma sira, lori sira ba hasoru dotour, fo mos formasaun kona ba rutina hemu aimoruk, no buka tuir maluk sira nebe lakon husi tratamentu lori fila fali ba Dotour hodi kontinua tratamentu.Involve maluk sira iha atividade importante sira nebe relevante ho HIV/AIDS.

Iha Tinan 2013, too agora Organizasaun Esperaça mos sai hanesan parseiro serbisu ba Ngos Internacional nomos lokal maka hanesan; GABINETE APOIU FUNDUS SOSIEDADE SIVIL, CODIVA, MALUK TIMOR, ESTRELA+ KP, ROTARY CLUB, FONGTIL. Organizasaun Esperanca sai mos membru ba Sekretariado REDE FETO TIMOR-LESTE, nomos ba organizasaun ne’ebe serbisu hodi fo assistensia ba Maluk feto no labarik Feto iha Nasaun Timor leste nia laran.

Iha Tinan 2022 to’o agora Organizaaun Esperanca mos hetan Apoio Fundus husi Uniaun Europeia no financia husi Australian Development Agency liu husi parseiro Rede Feto Timor Leste no ADRA Timor Leste ba iha Projeto Hakbi’it Feto nebe’e area targeto iha Municipio Ainaro.

Esperanca servisu besik liu Ministerio de Saude liu husi Fundu Global hodi fo tratamentu ba EMHIV iha Timor, apoio bolsa da mae husi MSSI, CNCSTL apoio uma mahon ho Nutrisaun.

Situasaun espesifiku konaba EMHIV balu maka servisu ona, balu negosiante, no barak maka la servisu, tamba laiha kapasidade, balu kondisaun moras, balu labarik kiik, nomos estudante sira. Esperanca nia programa fokus liu ba ema ne’ebe seidauk iha servisu feto, mane, ferik, katuas enkeisa hotu iha laran.

Ministerio Saude estabele ona, ART Center 8 (Walu) iha Ospital referal sira maka hanesan: Dili ART Center 3 (tolu) : HNGV, Bairo-pite clinik, Vera Cruz, ART Center Maliana, Baucau Maubessi, Oe-Cusse, Suai, Iha Dili Esperanca nia Peer Suport nain 2 (rua) iha Bairo-Pite Clinik no Hospital Nasional.

Hare ba oin katak NGO Esperança nia prevensaun ba moras HIV/SIDA ne’e presija tebes atu cria actividades educativa ruma ba cliente sira hodi ocupa sira nia tempo iha uma, atu nune’e sira labele sente desanima ho sira nia moris ne’ebe’ afetado ho HIV/SIDA, maibe moris ne’e sei iha nia valor. Tan ne’e maka iha tinan 2020 ate agora Esperança iha inisiativa hodi loke tan programa foun ida hodi responde ba necesidades ne’e. Programa foun ne’ebe’ Esperança loke mak “Family Economic Empowerment “. Aktividades husi programa ida ne’e mak atu ofereçe treinamentu ba cliente sira hanesan: hakiak manu lokal, hakiak bibi.

VISAUN NO MISAUN

VISAUN

· Ema ne’ebe’ moris ho HIV moris ho saudavel no mos iha Dereitu hanesan ema seluk.

· Fo empoderamento ba komunideda geral (prioridade ba EMHIV)

MISAUN

· Fo suporta ho interese, Educasaun ba ema ho HIV no AIDS halo Advocasia ba ema nebe Moris ho HIV/ AIDS inklui mos komunidade em geral.

OBJETIVO NO ALVO ORGANIZASAUN

Objetivu no Alvu organizasaun Esperança mak hanesan tuir mai:

1. Sai porta voz uniku reprezentante ba EMHIV iha Timor-leste.

2. Reprezentante interese EMHIV tomak la hare ba tinan, jeneru, estadu sivil, orientasaun seksu, empregu, relijiaun ka rasa.

3. Halao advokasia hamutuk ho governo, ONG sira no ajensia Internasionais sira iha Involvimentu atu trasa Politikas no dezenvolvimentu stratejiku kona ba asuntu ne’ebe afeta EMHIV sira no bainhira apropriadu iha nia implementasaun.

4. Hakbiit EMHIV sira liu husi fahe informasaun kona ba tratamentu, kuidadu no apoiu no mos asuntu kona ba direitu no moris sira nian, Iklui mos familia EMHIV

5. Halao advokasia kona ba tratamentu, kuidadu no apoiu ne’ebe’ diak liu, inkliu mos komunidade

6. Hatudu imajen ne’ebe’ positive kona ba EMHIV atu nune bele kontribui ba hamenus stigma no diskrininasaun.

7. Servisu hamutuk ho Governo no organizasaun non-Govermental no organizasaun seluk atu atinji objetivo jeral Organizasaun nian.

8. Fo asistensia no apoiu ba EMHIV sira ho ema sira ne’ebe afetadu ho moras ne’e, inklui mos ba grupu konseling, edukasaun hamenus izolasaun social kuidadu iha uma rasik no habelar oportunidade atu hetan rendimentu.

9. Buka atu promove Dignidade Positivu Saude nian no Prevensaun (DSPP) iha komunidade ema moras HIV Positivo nia let no komunidade tomak.

10. Halao advokasia ba asistesia material ba EMHIV sira tuir sira nian nesesidade,mak hanesan diseminasaun no jestaun ba asistensia hirak ne’e

Atu simu apoiu financeiro (grants), doasaun no fundus sira seluk husi privadu ka organizasaun seluk atu nune’e bele atinji objetivo Organizasaun ne’e nian no halao aktividade