FUNDASAUN AMIZADE TAMBA AMOR

Email: [email protected]

A. Se mak FUNDAMOR

FUNDAMOR harii iha tinan 2007 ho naran kompleto (Fundasaun Amizade Tamba Amor – FUNDAMOR) no sai membru ba FONGTIL iha loron Dezembru 2007 no registu iha Ministerio Justisa iha tinan 2013 ho numero 176. Agora dadaun FUNDAMOR sai membru ona Timor-Leste Coalition for Education (TLCE), membru Rede Feto Timor-Leste – RFTL atu tau matan ba kualidade educacao Ensino Bazico, Hasae Kapasidade Feto no Juventude iha Ekonomia.

Hela fatin: Rua Laruara, Central Fuiloro Lospalos, Municipio Lautem Timor-Leste

Telephone: +670 77506901, +67076235508

Email: [email protected], [email protected]

B. FUNDAMOR nia Paisaun

Iqualdade jeneru laos deit fo presaun moral isu sosial MAIBE mos nudar difikuldade kritiku ba ekonomia no sosial nian. Atu hariku programa hodi suporta aspirasaun feto hodi transforma sira nia an no sira nia komunidade. Ida ne’e bele fornese oportunidade ba sira hodi haforsa maneira ba empoderamentu nian; hanesan maneira hodi hetan konfidensialidade, abilidade no konhesimentu ne’ebe sira hakarak hodi alkansa sira nia potensialidade nakonu hodi bele sai nudar ajente mudansa sustenabilidade no suporta sira nia aspirasaun emprendorismo nian.

C. Fundamor nia Orientasaun

1. Vizaun

Iha tinan 2028 Labarik sira hetan edukasaun iha Ensino Bazico ne’ebé kualidade no inclusivu, Feto no Juventude rural moris Saudavel no Produtivu hodi bele partisipa iha dezenvolvimentu ekonomia no kombate kiak.

2. Misaun

2.1 FUNDAMOR hakarak garantía katak taxa asesu no arolamentu labarik ensino basico aumenta no taxa abandonu tun.

2.2 FUNDAMOR hakarak familia rural sira iha aihan suficiente no iha nutrisaun diak tamba ne’e FUNDAMOR hakarak feto no juventude sira iha kapasidade hodi participa iha dezenvolvimentu ekonomia.

2.3 Haforsa akontabilidade, transparénsia no integridade servisu publiku nian, liu husi haforsa partisipasaun komunidade iha atifidade Auditoria Sosial ba servisu publiku nian

3. Objetivu

3.1 Taxa labarik sira asesu no partisipasaun iha edukasaun ensino basico no saude basico masimu.

3.2 Grupo targetu feto no juventude sira hetan kapasidade no abilidade agrofloresta hodi suporta sira nia ekonomia no responde ba mudansa klimatika.

3.3 Servisu estado/publiku hatudu boa guvernasaun no Integridade iha servisu fatin. Komunidade suco komprende no kontribui ba planu guverno nian iha nivel suco.

4. Valores Fundamor

4.1 Onestidade: Akuntabilidade publiku, Transparansia, Responsabilidade

4.2 Boa Fe: Suporta komun, Solidaridade, Aksesibilidade no Pluralidade

4.3 Igualdade Generu: Perspetiva Jeneru no Sesibilidade Jeneru

4.4 Partisipasaun no Independensia; Dialogu, Inovasaun, Profesionalismu no Sustentabilidade

5. Motto

· Internal / kedalam : “Analyze Trend and Take Action”

· External / keluar : Kria autor kualifikadu ba dezenvolvimentu

D. Lideransa

Estrutura Lideransa masimu iha FUNDAMOR iha ekipa 2 mak hanesan tuir mai;

1. Ekipa Ezekutivu Lidera husi Sra. Angelina Dos Santos no

2. Ekipa Legislador (Board) lidera husi Sr. Armando Dos Santos Lopes

E. Fundamor nia Atijimentu sira

1. Taxa labarik sira asesu no partisipasaun iha edukasaun ensino basico no saude basico masimu

a) Iha tinan 2020 no 2022, FUNDAMOR halo konstrusaun ba uma eskola Ensino Basico Central Leusari iha Suco Serelau no Eskola Ensino Basico Filial Aelafa iha Suco Daudere, Postu Lautem Municipio Lautem. Uma eskola foun rua ne’e sei oferese sala 3 no haris fatin 3 (feto, mane no jeral) no Alunus hamutuk nain 431 mak sei utiliza uma ne hodi tuir prosesu aprendizajen. Uma eskola rua ne hetan suporta finanseiro husi Embaixada Japao liu husi programa GGP no utiliza Dezenho ho BoQ husi tekniko MEDJ nian no hetan esternal Audit ba jestau projeitu nian husi kompania CCB. Projeitu rua ne’e hahu no remata iha fulan 16 nia laran.

b) Iha tinan 2014, FUNDAMOR treino feto potesial sira iha Municipio Lautem konaba Abilidade Harii Pas no Resolusaun Konflitu. Feto Potensial hamutuk nain 52 mak hetan kapasitasaun husi program aida ne’e. Programa ne hetan suporta husi Global Women for Peace and Security – GWPS America.

c) Iha tinan 2007 too 2012 Fundamor halo kapasitasaun ba labarik feto no mane sira iha konaba dezenvolvimentu psikososial hodi atende dezafius sira iha sira nia moris loron – loron nian. Kuaze juventude no labarik adolosesntes nain 700 mak hetan kapasitasaun husi peer education no juventude feto mane 150 mak sae treinador ba programa Life Skills Based Education – LSBE (Edukasaun baseia ba Abilidade Moris). Programa ne’e hetan suporta tekniko no Finanseiro husi UNICEF Timor-Leste kolabbora ho SEJD.

2. Grupo targetu feto no juventude sira hetan kapasidade no abilidade agrofloresta hodi suporta sira nia ekonomia no responde ba mudansa klimatika.

a) Iha tinan 2022, FUNDAMOR harii grupo feto agrikultura iha Suco Luro no Baricafa hodi halao programa konserva no proteze sira nia ambiente, promove pratika agrikola no supoprta hodi dezenvolve ekonomia ba komundade rural. Liu husi Programa ne’e FUNDAMOR hamutuk ho komunidade realiza output 3 mak hanesan;

· Membru komunidade hamutuk nain 40 mak hetan kapasitasaun konaba pratika agrikola nebe diak, inovativu no sustentavel liu husi harii kria viveirus, kuda ai oan, modo musan no kuda modo. Agora dadaun membru grupo sira produs ona modo atu han no balun ba faan iha mercado

· Membru komunidade feto no mane hamutuk nain 40 hetan kapasitasaun konaba protesaun Ambiental liu husi atividade agrofloresta hanesan kuda ai oan protesaun no ai oan sustentavel iha area hectares 2. FUNDAMOR suporta ona ai oan hamutuk 530 ba membru grupo iha Luro no Baricafa.

· Suporta grupo agrikultura suco Luro no Baricafa hodi halo programa saving nian. Husi inisiativa ne’e, komunidade Luro harii grupo saving 3 (2 iha Luro no 1 iha Baricafa). Membru grupo sira hetan ona kapasitasaun konaba jestaun saving no dezenvolve ona prosedimentu jestaun osan. Agora dadaun kada grupo iha ona osan iha sira nia kofre ida-ida.

b) Iha tinan 2019, FUNDAMOR hetan kontratu servisu hamutuk ho Conservasaun International Timor-Leste atu halo Baseline Survey ba Irabere River Catchment no Comoro River Catchment iha suco 10 iha Municipio Liquica, Ermera, Baucau no Lautem. Liu husi servisu ne’e, FUNDAMOR halo rekolhamentu dadus no informasaun konaba programa agrofloresta iha suco refere no dadalia ho grupo feto no juventude sira konaba asuntus conservasaun Floresta, Ambiental, Be matan no rekursu ekonomia komunidade sira iha suco refere.

3. Cross Setoral Issue Konaba Boa Guvernasaun no Partisipasaun Sosial iha Prosesu Dezenvolvimentu

a) Auditoria Sosial konaba prestasaun servisu publiku

· Iha tinan 2018 – 2022, FUNDAMOR halao programa auditoria sosial hodi halo asesmentu ba progresu implementasaun planu estratejiku dezenvolvimentu edukasaun nasional PEDEN (National Education Strategic Plan 2011 – 2030) liu – liu parte programa prioritario 2: Reforma Edukasaun Ensino Basico. Liu husi programa Auditoria Sosial FUNDAMOR utiliza planu estratejiku Asesibilidade no Arolamentu, Kualidade Hanorin no Jestaun Eskolaridade nian hodi halo avaliasaun ba indikador resulltado entre tinan 2015 – 2020. Iha prosesu auditoria nia laran FUNDAMOR involve lideransa komunitario, grupo feto no grupo juventude suco, alunus no profesores, director da eskola, director edukasaun municipio no Administrador Municipio no Postu sira. Komunidade apresia tebes ba inisiativa ne’e tamba sira bele aprende no hetan kapasitasaun konaba prosesu avaliasaun resultado servisu Edukasaun iha sira nia Suco.

Area auditoria sosial mak Eskola Basico Central (EBC) Leusari, EBC Luro, EBC, Coro Asu Lore I, EBC Kapulai Soru no EBC Central Lospalos ho nia Filial sira.

· Formasaun ba Ekipa Auditoria Sosial Komunitario. Iha tinan 2022, FUNDAMOR hahu fo tiha konfiansa tomak ba konselho suco atu lidera auditoria sosial rasik iha Suco Lore I, Luro no Daudere. Iha biban ida ne’e FUNDAMOR kapasita Ekipa Auditoria Sosial Komunitario iha Suco 3 refere no transfere fundus ba Konselho suco ida – ida atu fasilita prosesu auditoria rasik. Nudar resultado husi atividade ne’e, Akipa rekolha dadus infraestrutura no fasilidade eskola hamutuk ho komunidade, fornesedor servisu, alunus sira no halo diskusaun hamutuk ho komunidade iha nivel aldeia hodi determina valor pontuasaun ba dadus sira nebe foti ona.

Ikus dadus sira ne’e apresenta iha nivel Postu hodi hetan validasaun no Cefi Suco Lore I mak representa Ekipa ASK Suco 3 hodi apresenta resultado deskobrimentus no rekomendasaun sira iha gabinete Primeiro Ministru.

b) FUNDAMOR hetan konfiansa husi The Asia Foundation hodi halo survey Tatoli konaba Servisu Polisia Komunitario, Persepsaun Komunidade konaba Aspeitu Dezenvolvimentu, Democrasia no efetividade Lideransa (Policy Maker) hahu husi Tinan 2018 – 2022. Iha tinan 2023, FUNDAMOR hetan kontratu ho TAF atu halo survey konaba implementasaun politika Bolsa da Mae husi MSS iha Municipio Lautem.

F. Rekusus Fundus FUNDAMOR 2020 – 2022

G. Dezafius sira

FUNDAMOR nudar organizasaun Lokal ida ne’ebe sidauk iha estabilidade finanseiro hodi bele suporta ba sustenabilidade ba future.

Ho situasaun ida ne’e FUNDAMOR depende barak liu ba fundus projeitu nebe mai husi doador ho durasaun curtu prazu nian nebe fulan 6 too tinan 1 deit. Ho limitasaun rekursus finanseiro ne, FUNDAMOR labele emprega staff professional ho tempo naruk atu dezenvolve organizasaun nebe diak liu tan ba future.

H. FUNDAMOR nia Mehi 2028 konaba Dezenvolvimentu Instituisaun no Programa FUNDAMOR

Husi periodu 2018 – 2028, FUNDAMOR halo esforsu boot hodi harii fundasaun nebe saudavel no sustentavel liu husi dezenvolve no reforsa planu programa no operasional sira liu husi maneira sira hanesan tuir mai ne’e;

1) Promove Jestaun Boa Guvernasaun

Atu halo Sistema boa guvernasaun no dezenvolvimentu instituisaun ba FUNDAMOR maka persija liu ba Fundasaun atu kria espasu hirak tuir mai ne;

1. Haforsa no Implementa Politika Interna ho rigorozu (Kode Konduta Etika, SPO, Manual Finansa, Manual TM, Manual Fundraising, Politika Retensaun, Politika Protesaun Labarik, Komitmentu ba Sexual Harrasment)

2. Haforsa no Implementa Politika Rekursu Umano (Prosesu Rekrutamentu, Posting, Dezenvolve Kapasidade Staf)

3. Establese Komisaun ba Avaliasaun implementasaun Politika Interna (Board no Team Management)

4. Establese Internal no Esternal Audit

5. Establese Due Dilidenge husi Konsorsium TAF/FONGTIL (2018), ReNAS no Fongtil (2020 no ReNAS/FONGTIL no UAS (2021, SASCAS - GPM2022). Fundamor kompleta ona nia findings no rekomendasaun.

6. Implementa Avaliasaun Jestaun Organizasaun ho Partisipatorio (Organization Self Assessment) ne’ebe involve parseiro sira husi liur

2) Dezenvolvimentu Guia Programa no Planu MonEv

1. Program Strategic Plan

2. Program Logical Planning Model

3. Program Review and Reporting

3) Dezenvolve Parseria servisu

1. Rede Servisu Nivel Nasional: FONGTIL, RENAS, TLCE no RFTL

2. Rede Servisu Nivel Municipal: SEM, Admin Municipal

3. Rese Servisu Nivel Postu no Suco: APA no Membru Konselho Suco sira, Membru grupo Feto no Juventude

4) Dezenvolve Sistema Analyza Progresu no Relatorio

1. Foku Sektoral Analysis

2. Program and Ops Review and Reporting System

3. Istoria Susesu

I. Konklusaun

FUNDAMOR husi tinan 15 liu ba aprende ona buat barak liu husi planeamentu – implmentasaun – monitorizasaun no avaliasaun programa ne’ebé hetan suporta husi donor estranjeiro nomos husi guverno Timor-Leste nian. Ho esperiensia ne’ebé iha no kapasitasaun servisu staf durante ne’e maka FUNDAMOR sei perepara an liu tan atu lori nia programa hodi alinha ho PEDN nebe governo prepara tiha ona.

Ho planu estratejiko ne’e fundasaun sei haforsa kapasidade instituisaun hodi halo advokasia no mobiliza rekursu no tekniku sira atu halo intervensaun ba area espesifiku hodi hadia edukasaun ensino basico no ekonomia familia rural liu husi internvensaun area tuir mai ne’e;

1. Hadia no tau matan ba infraestrutura edukasaun hodi garantia asesu ba edukasaun no dezenvolvimentu ekonomi rural

2. Instalasaun be mos

3. Dezenvolve centro kapasitasaun agrikola no agrofloresta atu melhora kapasidade agrikultor feto hodi hasae rendimentu no nutrisaun uma laran nomos prevensaun ba mudansa klimatika no dezastre naturais.

4. Fornese abilidade vokasional ba foinsae sira atu bele kria servisu ba an rasik no ajuda kombate kiak.