Opmt Sai Vensedor Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl 2022

Breves Palavras Sua Excelência Prezidenti Parlamentu Nasional

Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes

iha Okaziaun atribuisaun Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl tinan 2022

Exelénsia Sra./Sr. Vices-Prezidente Parlamento Nacional

Exelénsia Sr. Ministru Assuntu Parlamentares e Komunikasaun Sosiál

Exelénsia Sr. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál

Ilustres Deputadas no Deputadus

Membrus Júri nian

Prezidente Comité 12 de Novembro

Prezidente Rede Feto

Membrus husi Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta da Mulher Timor

Família doben husi ita-nia erói nasional Max Stahl

Karísimus konvidadus

Liberdade espresaun konstitui aspetu importante ida husi direitus fundamentais ema nian hodi manifesta ema nia hanoin, komunika nia eskolla ka opsaun nudar individu ka nudar povu ho nune’e, sai sujeitu ka autor ba nia moris.

Liberdade expresaun dinamiza demokrasia, hariku pensamentu kritiku no kontribui ba governasaun diak wainhira espresa iha koridor etika no mutuo respeitu. Liberdade espresaun fundamenta ho koñesimentu no internalizasaun valores ho nune’e la viola direitus fundamentais seluk ema seluk nian. Iha sentidu ida ne’e, liberdade espresaun mos manifesta ema nia dignidade humana no ema nia natureza nudar ser sosial nebe kontribui ba konstrusaun sosiedade ida ho nia identidade rasik.

Ita nia historia libertasaun no independensia konfronta mos direitu ba liberdade espresaun hasoru potencias politikas no ekonomikas iha tempu neba, nebe, lori konsekuensias ba guerra dura e prolongada ho kustus vida humana no degradasaun ambiental. Iha kontestu ida ne’e media ka jornalistas kaer papel

krusial ida nudar kanal ka “porta voz” ba povu Timor-Leste nebe la konsegue ezerse didiak no loloos nia direitu ba liberdade espresaun. Sira nia papel alivia mos gerra dura e prolongada, dada mundu nia atensaun mai Timor-Leste nia kazu no loke dalan ba povu Timor-Leste halo komunikasaun ho komunidade internasional kona ba nia direitu ba auto-determinasaun no independensia. Wainhira halo knaar ida ne’e, jornalista lobuk ida mak lakon sira nia vida, hahu kedas iha inisiu invazaun iha tinan 1975, ho masakre Balibo nebe koñesidu ho naran Balibo Five, too povu Timor-Leste ezerse nia direitu auto-determinasaun iha 30 agostu 1999.

Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl kombina hanoin boot rua, liberdade espresaun no papel jornalista sira nebe iha sentidu ida ne’e, reprezenta husi Max Stahl. Sira halao misaun tatoli ba mundu tomak povu Timor-Leste nia direitu ba liberdade espresaun hodi pronunsia nia futuru politiku no ekonomiku nudar país independenti.

Iha âmbitu importancia liberdade espresaun, papel jornalista sira no ezersisiu direitu fundamental povu Timor-Leste nian, mak Parlamentu Nasional institui Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl ho rezolusaun no.25/2021, 1 dezembru no aprova regulamentu kona ba atribuisaun Premiu ida ne’e ho Rezolusaun nu.38/2022, 19 setembru.

Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl hakarak fo rekoñesimentu ba personalidade ka organizasaun sira nebe halao atividades a favor ba liberdade espresaun nebe hatudu liu husi obra jornalistika, literária, científika ka audiovisual. Prémiu ne’e ho objetivu atu promove no haklaken konesimentu kona ba liberdade espresaun, preserva memória luta no história Timor-Leste nian, kontribui mos ba edukasaun no formasaun civika no hakbiit joven sira. Instituisaun prémiu ne’e nudar homenagein ida mos ba Max Stahl kona ba nia kontribuisaun espesifika ba Timor-Leste nia luta, hahu husi halo kobertura ba masakre Santa Cruz too hakotu nia moris iha Timor-Leste.

Aproveita mos biban ida ne’e ita agradese ba Maun Max Stahl nia familia nebe ho laran luak apoiu nia misaun nudar jornalista no fo nia kontribuisaun tomak ba Timor-Leste nia luta. Ita hotu nia gratidaun ba Maun Max Stahl nia familia tomak.

Parlamentu Nasional rekñese katak atribuisaun Prémiu ba dala-uluk ne’e seidauk halao ho preparasaun nebe másimu, tanba tempu nebe limitadu ho atividades lobuk ida nebe lao hela iha Parlamentu. Tanba ne’e mak numeru konkorrente nebe partisipa seidauk barak. Presiza halo tan publisidade kona ba Prémiu ida ne’e iha tinan sira tuir mai. Parlamentu simu observasaun kritika konstrutiva sira no

kontinua asumi responsabilidade atu halao preparasaun nebe diak liu tan iha futuru.

Hau hakarak agradese mos ekipa júri nebe halao servisu iha tempu badak ho dedikasaun hodi lori ita mai too hetan rezultadu ba atribuisaun Prémiu ida ne’e. Simu mos sugestaun sira husi ekipa juri kona ba preparasaun no kondisaun seluk nebe presiza kria hodi halo atribuisaun Prémiu ne’e bele lao diak liu tan.

Ita agradese mos ba konkorrente sira nebe partisipa iha oportunidade ida ne’e, no sira nia proponente sira maski seidauk hetan rezultadu nebe hakarak. Parlamentu Nasional enkoraja nafatin ita-boot sira nia partisipasaun iha tinan sira tuir mai.

Atribuisaun Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl ba dala-uluk iha tinan 2022, monu ba Organizasaun Popular Mulher Timor (OPMT), liuhusi prosesu avalisaun no selesaun husi ekipa júri independente nebe kompostu husi ema nain-5 ba konkorente nain-6 nebe partisipa iha konkorrensia ne’e.

OPMT nudar organizasaun antiga ida nebe moris kedas iha 1974, nudar organizasaun masa FRETILIN nian ida, nebe ativu iha movimentu sosial politiku femenino nebe luta ba liberdade espresaun feto Timor sira, liberdade escolha iha vida sosial no politika, iha kontestu libertasaun no independensia Timor-Leste.

Situasaun no kondisaun moris feto-Timor nian iha tempu kolonial, mak motiva makas fundadoras OPMT sira hamriik organizasa-an hodi hatutan inan-feto sira nia lian, no enkoraja sira atu partisipa ativa iha asaun sosial no politika. Vontade no

kompromisu ne’e kontinua hatudu durante regime militar Indonesia ho

konsekuensias sofre violasaun, torturas, kadeia no lakon sira nia vida. Sira hatudu mos papel ativo iha rezistensia armada, klandestina no iha rezistensia politika diplomatika. Sira nia korajein, konsistensia, sakrifisiu no abnegasaun sai ezemplar ba feto Timor hotu-hotu ba sidadaun hotu-hotu. Obra hirak ne’e hotu marka papel espesifika no determinante iha luta ba libertasaun no independensia Timor-Leste.

OPMT mos produz ona obra literária ida ho títulu Buibere Hamriik Ukun Rasik-an, nebe publika iha loron 10 fulan juñu 2021. Obra ne’e relata partisipasaun feto Timor iha vida politika, sosial no ekonomika nudar produtu ida nebe relasiona ho liberdade espresaun.

Lori Parlamentu Nasional nia naran no hau nia naran hatoo kalorozus parabens ba OPMT nudar primeira premiada ba Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl iha tinan 2022.

Premiada ka premiadu Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl agora no iha futuru

merese prémiu ne’e tanba promove liberdade espresaun nebe hatudu konkretamente liu husi obra jornalistika, literária, científika no audiovizual. Além de obra sira nebe hatudu ona, premiada ka premiadu ida simu misaun atu reforsa no promove tan saida mak halo tia ona, preserva memória historika Timor-Leste nian, promove edukasaun no formasaun civika ba joven sira. Hau sublinha aspetu tolu iha atribuisaun premiu ba dala-uluk ne’e: Primeiru, promove prezervasaun memória historika ho konteudu edukativu ba sidadaun hotu-hotu; segundu, promove liu husi koordenasaun ho instituisaun kompetentes, formasaun no edukasaun civika ba joven sira, liu-liu joven sira nebe vulneravel-liu iha ita nia sosiedade; terseiru, promove inan saudável, hodi hamoris gerasaun foun nebe saudável ho nune’e ita hafoun sosiedade Timor-Leste nebe saudável.

Kada premiadu Prémiu Liberdade Espresaun halo parte ativu liu tan iha rekonstrusaun sosiedade Timor-Leste nebe livre ho cidadaun nebe civiku, responsável, saudável, prósperu, fraternu no solidáriu.

Dala ida tan hau nia parabens no dezejos susesu ba Organização Popular da Mulher Timor (OPMT) iha nia misaun tuir mai.

Tenho dito e Muito obrigadu!