Diálogu Nasionál Haforsa Partisipasaun Feto Iha Polítika Ba Eleisaun Nivel Parlamentár, Municipal No Suku

Rede Feto Timor-Leste, Kuarta feira (18/01) organiza Diálogu Nasionál haforsa partisipasaun feto iha polítika ba eleisaun nivel parlamentár, municipal no suku ho tema “ Feto prontu lidera, feto lidera halo diferensa no mudansa.

Objetivu hosi Dialogo nasional ne’e atu garante feto nia partisipasaun tuir Konstituisaun RDTL, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, Objetivu dezenvolvimentu Sustentável no Lei ba Eleisaun sira.

Prezidente Konsellu Diretoria Rede Feto Timor-Leste Sra. Zelia Fernandes liu hosi liafuan bemvindu hatete Dialogu nasional ne’e, nudar atividade ida husi projetu empoderamentu no haforsa partisipasaun feto iha politika ne’ebe servisu hamutuk Rede feto ho embaxada Canada ho apoiu fundus husi Canada Fund for Lokal Initiative ho implementador husi organizasaun membru rua mak OPMT no Alola iha munisipiu Bobonaro no Ermera.

Projetu ne’e implementa ona iha tinan kotuk no sei termina iha fulan fevereiru 2023. Liu husi projetu ida-ne’e organizasaun implementador sira identifika bareira sira ba partisipasaun feto nian iha eleisaun sira ne’ebe sei mai hanesan parlamentar, municipal no suku

Tuir mai bareira ka obstaklu sira balun identifika mak: Limitasaun kapasidade feto nian hodi partisipa efetivu iha politika nudar leader. Apoiu komunidade ne’ebe limitadu ba feto nia partisipasaun iha politika liga ho diskriminasaun hasoru feto no poder dinamiku, Apoiu finanseiru limitadu husi governu no parseru dezemvolvementu nia partisipasaun feto iha politika.

Rezultadu Konsultasaun entre Rede Feto Timor-Leste (RFTL) ho Alola Foundation no Organização Popular de Mulheres Timorense (OPMT), hatudu Sistema patrialkal fo liu oportunidade ba mane sira duke feto hodi asesu ba edukasaun no oportunidade oioin. Feto barak la fiar an atu koalia no halo intervensaun iha konferensia no reuniaun sira no mos difikuldade hodi foti desizaun tamba limitasaun esperiensia no kunesmentu iha direitu feto, enkuadramentu legal sira, kapasidade analitiku ba situasaun no problema no etsratejia dezemvolvementu.

“ Dialogu ne’e sei fo espasu no oportunidade ba governantes, lider feto, ativista no feto potensial sira hodi fahe sira nian esperiensia inklui obstaklu no susesu nune’e mos hamutuk hodi defini estratejia ba haforsa partisipasaun feto iha politika ba elisaun sira mai.

Atu remata, Ita opta palavra ordem importante husi ita nian luta nain sira “Libertar patria, libertar o Povu”. Ita la bele hanoin atu liberta povu se ita la iha korajen atu liberta ita-nian maluk feto sira husi opresaun dala rua ka dala tolu. Opresaun mai kedas uma laran, opresaun sociadade, opresaun administrasaun no opresaun politika. Nune’e, ita iha, hamutuk no hamrik hodi hasoru desafiu sira ne’e, atu liberta feto, feto tenki organiza an no feto persiza kapasita an hodi bele defende an,” Informa Prezidente Konsellu Rede Feto Timor-Leste